Arheološki muzej u Zagrebu, predmeti oštećeni u potresu koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. godine. Fotografija preuzeta s Facebook stranice Muzeja (izvor) Hrvatsku su prošle godine pogodila dva razorna potresa i prouzročila ogromnu materijalnu štetu. Stradale su povijesne građevine u kojima su smješteni muzeji, oštećeno je na stotine muzejskih predmeta. Oštećeni su i brojni sakralni objekti i njihovi inventari. Stradale su i privatne zbirke. Diljem svijeta potresi uzrokuju velike gubitke, no velik dio tih šteta može se izbjeći preventivnim mjerama koje uglavnom ne zahtijevaju velik trošak i nisu složene. Ublažavanje šteta od potresa u zbirkama tema je trodnevne mrežne radionice koju organiziraju Odsjek za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu i Muzejski dokumentacijski centar, a koja će se, pod vodstvom američkih stručnjaka Muzeja J. Paul Getty Jerryja Podanyja i McKenzieja Lowryja, održati od 29. studenoga do 1. prosinca 2021. godine na platformi Zoom. Radni jezik radionice bit će engleski. Kotizacija se ne plaća, a prijave su otvorene do 21. studenoga 2021. (https://bit.ly/3k8ek9v)
Radionica Earthquake Damage Mitigation for Collections namijenjena je hrvatskim muzejskim i baštinskim stručnjacima, skrbnicima sakralnih zbirki te akademskoj zajednici – svima onima koji su pretrpjeli štete od potresa, ali i onima koji se nalaze na područjima na kojima rizik od te katastrofe postoji. 
Karta epicentara potresa na području Hrvatske (izvor) Teme koje će se u okviru radionice obraditi osobito su važne za muzejske djelatnike, od ravnatelja muzeja i kustosa do konzervatora-restauratora i muzejskih tehničara. Vrijedi podsjetiti da je u ovom trenutku više od trećine zagrebačkih muzeja, u kojima se čuva 3,5 milijuna, odnosno gotovo 60 % svih muzejskih predmeta Republike Hrvatske, zatvoreno u iščekivanju dugotrajne obnove, a njihovim djelatnicima nakon selidbe građe predstoji planiranje novih postava i čuvaonica. Uvođenje protupotresnih mjera u stalne postave i prostore za pohranu zbirki neizmjerno je važno, a upravo je rad na novim postavima i prilagodbama postojećih dobar trenutak za njihovo planiranje. Radionica će započeti razmatranjem prirode potresa. Nakon toga govorit će se o procesu određivanja ranjivosti zbirke s obzirom na potres, metodologiji kojom se procjenjuje kako bi predmet mogao reagirati na podrhtavanje tla izazvano potresom i smjernicama za utvrđivanje željene razine upravljanja rizikom. Radionica će obuhvatiti i prikaz praktičnih rješenja za protupotresnu zaštitu, od jednostavnih i niskobudžetnih do tehnološki naprednih sustava. Predavači imaju višedesetljetno iskustvo s protupotresnom zaštitom zbirki s obzirom na to da je Muzej J. Paul Getty u Los Angelesu, u kojemu su proveli cijeli radni vijek, i sam smješten na izrazito trusnom području te se više od trideset godina bavi istraživanjem i pripremom za slučaj potresa, postavši svjetskim autoritetom kada je riječ o području protupotresne zaštite muzejskih zbirki. Jerry Podany u Odjelu za konzervaciju-restauraciju antičke umjetnosti Muzeja Getty počeo je raditi 1978. godine, a od 1984. godine do umirovljenja 2016. obnašao je dužnost voditelja Odjela u zvanju konzervatora-restauratora savjetnika. U dva je mandata, od 2006. do 2012. godine, predsjedavao Međunarodnim institutom za konzerviranje-restauriranje povijesnih i umjetničkih djela (engl. International Institute for Conservation of Historic and Artistic Works, IIC), a prije toga bio je i predsjednik Američkog instituta za konzervaciju-restauraciju (engl. American Institute for Conservation, AIC). Nakon umirovljenja nastavio se baviti savjetničkim i predavačkim radom te objavljivanjem radova na temu ublažavanja šteta od potresa. Pokrenuo je niz konferencija u Turskoj, Grčkoj, Japanu, Italiji i Kini posvećenih temi zaštite zbirki od potresa na teritoriju tih zemalja. Autor je knjige When Galleries Shake: Earthquake Damage Mitigation for Museum Collections iz 2017. godine te urednik zbornika Advances in the Protection of Museum Collections from Earthquake Damage. Nakon potresa u Zagrebu i na Banovini Podany je hrvatskim baštinskim stručnjacima i službi zaštite kulturne baštine besplatno pružio savjetodavnu pomoć. Njegovo otvoreno pismo konzervatorima-restauratorima u Hrvatskoj iz travnja 2020. godine možete pročitati ovdje. McKenzie Lowry stručnjak je za izradu protupotresnih nosača za muzejske predmete. Završio je preddiplomski studij iz područja umjetnosti na Kalifornijskom sveučilištu u Davisu (1985.) i diplomski studij slikarstva i crtanja na Državnom sveučilištu u Washingtonu (1987.). Godine 1997. priključio se konzervatorsko-restauratorskom timu zaduženom za zbirku antičke umjetnosti u Muzeju Getty. Ove je godine (2021.) otišao u mirovinu. Jedan je od pokretača stručnog skupa Mountmakers Forum. Prvi je skup održan 2007. godine, a prošle je godine doživio sedmo izdanje. Lowry je rezultate svojeg rada predstavljao u brojnim izlaganjima u svojoj zemlji i inozemstvu. Sva pitanja možete uputiti organizatorima mrežne radionice Earthquake Damage Mitigation for Collections dr. sc. Sagiti Mirjam Sunara (Umjetnička akademija u Splitu, Odsjek za konzervaciju-restauraciju) i Dunji Vranešević (Muzejski dokumentacijski centar) na e-adrese sagita.sunara@umas.hr i dvranesevic@mdc.hr.
Earthquake Damage Mitigation for Collections: Mrežna radionica o ublažavanju šteta od potresa u zbirkama
Voditelji: Jerry Podany i McKenzie Lowry 1. DAN 29. studenoga 2021. (ponedjeljak) 15 – 18 sati Uvod Kratak osvrt na prirodu potresa ● Koje sile djeluju i otkud potječu? ● Određivanje osnovnih pojmova (ubrzanje, brzina, pomicanje, magnituda, prirodna frekvencija...) Određivanje razine opasnosti ● Statistička analiza seizmičke opasnosti (deterministička i probabilistička analiza) ● Najgori scenarij Reakcija zgrade ● Priroda strukture Reakcija predmeta ● Pomicanje sa zgradom ● Vibriranje ili „treskanje“ ● Ljuljanje ili „šetanje“ (kod ovješenih predmeta: njihanje ili poskakivanje) ● Prevrtanje ● Pad s potporne podloge ● Određivanje ponašanja predmeta
- zdrav razum
- modeliranje i testiranje na potresnom stolu
- računalno potpomognuta analiza
- Uzročnici oštećenja ili gubitka (vibracija, sudaranje, prenesene sile)
- Vrste oštećenja (strukturne napukline, deformacija, abrazija)
Rasprava 2. DAN 30. studenoga 2021. (utorak) 15 – 17.30 Uvod Određivanje ranjivosti ● Opasnosti povezane sa zgradom (pregradni zidovi, paneli, stropne ploče, cijevi, vodovi, rasvjetna tijela itd.) ● Kolateralne opasnosti (eksplozije, poplave, klizišta, požari, nedostatak osiguranja, prekid opskrbe električnom energijom, javni neredi) ● Reakcija zbirke: razboritost i malo matematike (kako će se predmeti ponašati u najgorem slučaju) Teška odluka: stupanj smanjenja ranjivosti ● Relativno kratkoročna priprema za male i umjerene potrese ● Relativno dugoročna priprema za velik, razorni potres ● Koliko je oštećenja i gubitaka prihvatljivo? Ublažavanje šteta prouzročenih potresima ● Prioriteti: što će ih odrediti
- vrijednost (npr. novčana, kulturna/religijska, znanstvena...)
- složenost mjera za ublažavanje koje treba provesti
- sredstva za provedbu mjera ublažavanja
Praćenje provedbe i revizija projekta ● Održavanje i povećanje napretka Rasprava 3. DAN 1. prosinca 2021. (srijeda) 15 – 19 sati Izrada protupotresnih nosača (engl. mount): pristupi, metode i materijali Uvod i osnovna načela (što pokušavamo spriječiti?) Materijali i reverzibilnost Oprez s površinama i snagom materijala Oblikovanje i izrada nosača (pitanje svrhe i estetike) ● Za izloške u stalnom postavu
- statični nosači, podupirači, držači: vrste i pristupi
- nestatični: omogućivanje određenog kretanja (klizanje i izolacija baze/postolja)
● Za predmete u čuvaonicama
- zaštitna ambalaža, pričvršćivanje i povezivanje
Rasprava Ovaj je događaj dio programa obilježavanja 25. godišnjice osnutka Umjetničke akademije u Splitu. 